Plitvice - Mjesto prve žrtve Domovinskog rata
Komemoracija Josipu Joviću na Plitvicama - 31.ožujak 2009
PLITVIČKA JEZERA, , 31. ožujka 2009. - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja Josipu Joviću, prvoj žrtvi u Domovinskom ratu, danas su na Plitvicama državna izaslanstva, branitelji i obitelj odali počast Joviću i obilježili 18 godina od njegove pogibije i akcije Plitvice.
Redarstvenik Josip Jović poginuo je na Uskrs, 31. ožujka 1991., u akciji protiv srpskih terorista koji su na Plitvicama balvanima zapriječili prometnicu. Srpski su teroristi iz zasjede napali hrvatske policajce koji su došli pomoći svojim kolegama opkoljenim u plitvičkoj policijskoj postaji, pri čemu je ubijen policajac Josip Jović.
U ime udruge Prvi hrvatski redarstvenik riječi zahvale uputio je Zdravko Lončar, a zatim su u ime Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane govorili ministri Tomislav Karamarko i Branko Vukelić, u ime predsjednika Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, osobni izaslanik Predsjednika Republike general pukovnik Slavko Barić te osobna izaslanica predsjednika Vlade, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Svi su ukazali na junaštvo Josipa Jovića i svih hrvatskih branitelja u obrani i stvaranju hrvatske države, istaknuvši kako to naslijeđe treba biti nadahnuće mladim generacijama.
(FOTOGALERIJA)
Plitvice - 31. ožujak 2009.
Plitvice - 31. ožujak 2009.
Obilježena 18. obljetnica pogibije 21-godišnjeg redarstvenika Josipa Jovića
Plitvice, 31. ožujka 2009. - Na Plitvicama je održana komemoracija povodom 18 obljetnice pogibije redarstvenika Josipa Jovića iz Aržana, prve žrtve Domovinskog rata.
Kod spomen obilježja za mladog policajca, uz najbližu rodbinu,vijence i svijeće položili su ministri policije i branitelja, vojske, Tomislav Karmarko, Jadranka Kosor i Branko Vukelić i brojne udruge iz Domovinskog rata predvođene postrojbama kojima je bio Jović pripadnik, Udruga Tigar 90-91 i Uzdanice iz Rakitja.
Komemoracija je protekla u evociranju uspomena na krvavi plitvički Uskrs 1991. godine kada su iz Hrvatske otišle prve krvave slike rata i pobune Srba. Primjer pogibije mladog redarstvenika iz Aržana, koji je sa 21 godinu došao na Plitvice braniti Hrvatsku, istaknute su kao trajne vrijednosti Domovinskog rata.
Premijer Sanader posjetit će grob Josipa Jovića
Sanader će tom prigodom odati počast i svim žrtvama palima u obrani Hrvatske. Dolazak premijera Sanadera na mjesno groblje očekuje se oko 18 sati, stoji u priopćenju.
Josip Jović poginuo je na Uskrs, 31. ožujka 1991., u akciji protiv srpskih terorista koji su na Plitvicama balvanima zapriječili prometnicu. Srpski su teroristi iz zasjede napali hrvatske policajce pri čemu je ubijen policajac Josip Jović.
Hrvatski spomen na Josipa Jovića: 'Ne dajmo da nas bude manje'
Na njegov grob vijence su položili majka Mara u ime obitelji, te u ime Ministarstva unutarnjih poslova državni tajnik u Ministarstvu Ivo Bačić. U izaslanstvu MUP-a bili su i zamjenik Ravnatelja policije Dražen Vitez, te savjetnici ministra Tomislav Buterin i Ivica Franić.
In memoriam - Josip Jović
Prolazio je odgoj kakav su iz njegovih krajeva stoljećima prolazile generacije šibane raznim vjetrovima i državnim uređenjima. I dok se na vjetar-buru gledalo kao nešto «domaće», državna uređenja su uvjek bila protiv volje Josipovih predaka i susjeda. Jer vladari kojima se služilo imali su prečesto imena kakve nismo mogli naći u katoličkim kalendarima.
Intervju - msgr. Juraj Jezerinac
msgr. Juraj Jezerinac - Plitvice - 31. ožujak 2009.
Iz arhiva tiska prije 18 godina
Burna politička previranja, mitinzi o navodnoj ugroženosti, koji su pozivali na rat, pokušaji uvođenja izvanrednog stanja, podmetnute eksplozije, prijetnje i neistine, balvani i strah, navještaj rata i nasilja.., bio je tek dio hrvatske stvarnosti početkom 1991. Mlade hrvatske oružane snage, koje su tada nastajale u Ministarstvu unutrašnjih poslova, jer je tada to bila jedina legalna mogućnost, kao najobučenije i najorganiziranije specijalne postrojbe tadašnjeg MUP-a, pokušavaju se tome suprotstaviti.
Ovdje se nalazi stranica iz Slobodne Dalmacije vezana na događaj "Krvavi Uskrs" 1991. godine
Zasjeda i pogibija Josipa Jovića - fotogalerija
Na područje Mukinja 28. ožujka 1991. g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave SAO krajine i Jugoslavije.
Spomenuti događaji zahtijevali su neodložnu intervenciju hrvatskih redarstvenih snaga kako bi se uspostavio red i mir na tom području.
Odnos prema žrtvi hrvatskog branitelja je ispit savjesti svakog od nas
Dvadesetdvogodišnji Josip Jović iz Aržana poginuo je 31. ožujka prije 18. godina u akciji protiv srpskih terorista na Plitvicama koja će u hrvatskoj povijesti ostati trajno upamćena kao Krvavi Uskrs. Bilo je to vrijeme kada još nije bilo Hrvatske vojske, a mlade redarstvene snage organizirane u jedinice posebne namjene MUP-a, čiji je pripadnik bio i Josip Jović, činile su sve kako bi hrvatskim građanima osigurale miran i siguran život.
Događaj na Krvavi Uskrs bio je jedan u nizu još težih događaja koji su uslijedili, ali se od ostalih izdvaja jer je upravo tada pala prva hrvatska žrtva Domovinskog rata - Josip Jović.
Krvavi Uskrs
Krvavi Uskrs je naziv za incident u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
Sukobljene strane u incidentu su bili redarstvenici MUP-a Republike Hrvatske s jedne strane i naoružani krajinski separatisti s druge. Konflikt je rezultirao smrću po jedne osobe s obje strane i značajno je pogoršao etničke napetosti koje su uzrokom Domovinskog rata. Redarstvenici MUP-a RH upali su u zasjedu pobunjenih Srba kod Plitvica, pri čemu je s hrvatske strane poginuo mladi Josip Jović iz Aržana, a sa srpske Rajko Vukadinović, teritorijalac Krajine.
Plitvice-31.03.2009 - VIDEO
Plitvice 1991 - video
Izvor: HTV (HRT) Dnevnik
Jospi Jović 1969-1991 - Biografija
Rođen je u siromašnoj obitelji, a pored njega pokojni otac Filip i majka Marija skrbili su o sinu Tomislavu, te kćerima Franki, Mirni i Aniti.
Školu je završio u rodnom mjestu, a 5. kolovoza 1990. godine dragovoljno odlazi u Zagreb, gdje je postao djelatnik aktivnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova. Osim brojnih poslova osiguranja, prije pogibije odlazi i na terene u Pakrac i Petrinju.
Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte, pancirka je bila probijena i brzo je prenešen do vozila hitne pomoći, ali je preminuo na putu do helikoptera.
Pokopan je uz sve vojne počasti, na mjesnom groblju u Aržanu. Na Uskrs 1994. godine u Aržanu otkriven mu je spomenik.
ODLIKOVANJA:
Josip Jović posmrtno je promaknut u čin bojnika.
Odlikovan je slijedećim odlikovanjima:
Redom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana sa pozlaćenim pleterom,
Spomenicom Domovinskog rata,
Spomen značkom I. gardijske brigade "Tigrovi";
Spomenicom I. poginulog redarstvenika Ministarstva unutarnjih poslova u Domovinskom ratu.

PLITVIČKA JEZERA, , 31. ožujka 2009. - Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja Josipu Joviću, prvoj žrtvi u Domovinskom ratu, danas su na Plitvicama državna izaslanstva, branitelji i obitelj odali počast Joviću i obilježili 18 godina od njegove pogibije i akcije Plitvice.
U ime udruge Prvi hrvatski redarstvenik riječi zahvale uputio je Zdravko Lončar, a zatim su u ime Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane govorili ministri Tomislav Karamarko i Branko Vukelić, u ime predsjednika Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, osobni izaslanik Predsjednika Republike general pukovnik Slavko Barić te osobna izaslanica predsjednika Vlade, potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor. Svi su ukazali na junaštvo Josipa Jovića i svih hrvatskih branitelja u obrani i stvaranju hrvatske države, istaknuvši kako to naslijeđe treba biti nadahnuće mladim generacijama.
Aržano, 31. ožujka 2009 - U nazočnosti rodbine, prijatelja, ratnih suboraca, sumještana te izaslanstva Ministarstva unutarnjih poslova, u Aržanu obilježena 18. godišnjica pogibije Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika poginulog u Domovinskom ratu.
Prva žrtva domovinskog rata Josip Jović rođen je u mjestu Aržano (Dalmatinska zagora), općina Imotski. Josip je odrastao uz majku Mariju,oca Filipa,brata Tomislava i sestre Franku,Mirnu i Anitu.

Na područje Mukinja 28. ožujka 1991. g. stigla je skupina milicajaca Milana Martića iz Knina s ciljem onemogućavanja prosvjeda djelatnika poduzeća "Plitvice" protiv pripajanja tog područja tzv. SAO Krajini. Na koranskom mostu bile su istaknuta zastave SAO krajine i Jugoslavije.
Dvadesetdvogodišnji Josip Jović iz Aržana poginuo je 31. ožujka prije 18. godina u akciji protiv srpskih terorista na Plitvicama koja će u hrvatskoj povijesti ostati trajno upamćena kao Krvavi Uskrs. Bilo je to vrijeme kada još nije bilo Hrvatske vojske, a mlade redarstvene snage organizirane u jedinice posebne namjene MUP-a, čiji je pripadnik bio i Josip Jović, činile su sve kako bi hrvatskim građanima osigurale miran i siguran život.
Krvavi Uskrs je naziv za incident u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
Ovim potezom de facto ukida se krizni porez za umirovljenike jer je izuzetno mali broj mirovina veći od 6000 kuna. Premijerka je zahvalila građanima na razumijevanju istaknuvši da će ovaj potez povećati potrošnju...
Sinoć oko ponoći događalo se mnogo toga na internetu, hakirano je preko 35 poznati portala u hrvatskom vlasništvu tvrtke Adria 24...
Osma obljetnica smrti kardinala i umirovljenog nadbiskupa zagrebačkog Franje Kuharića obilježava se danas u Hrvatskoj, a tim povodom u zagrebačkoj katedrali služit će se misa večeras u 18 sati...
Direktorica UN-ova fonda za ostvarivanje Milenijskih ciljeva razvoja (MDG-F) Sophie de Caen obići će u sklopu posjeta Hrvatskoj u utorak i srijedu, 9. i 10. veljače, četiri UN-ova projekta financirana novcem tog fonda u Sisku, Dvoru, Kašiću (Benkovac) i Kninu, priopćeno...
Kao što su se djeca nekad igrala 'kauboja i Indijanaca' ili 'partizana i Nijemaca', tako su japanski ljubitelji paintballa odlučili svoj 'sukob' staviti u kontekst 'balkanskih ratova'...
Predstavljanje će se održati u četvrtak, 11. ožujka 2010., Hrvatske bratske zajednice 4 (NSB) u Zagrebu s početkom u 19,00 sati. U predstavljanju sudjeluju: Don Anto Jelić - predsjednik Hrvatskog katoličkog...