U vojarni “Sv. Petar” u Ogulinu, svečanim misnim slavljem obilježena je 15. godišnjica VRA “Bljesak”. Svečano misno slavlje predvodio je fra Marijan Jelušić, vojni kapelan VK sv. Petra i Pavla apostola u VOb HKoV, u Ogulinu. Tijekom misnog slavlja fra Marijan nas je podsjetio da je VRA “Bljesak” počela 1. svibnja 1995. godine u 5,30 sati, te da je u akciji sudjelovalo 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Oslobađajući zapadnu Slavoniju, u akciji su smrtno stradala 42 vojnika dok su 162 ranjena.
U vojarni “Sv. Petar” u Ogulinu, svečanim misnim slavljem obilježena je 15. godišnjica VRA “Bljesak”. Svečano misno slavlje predvodio je fra Marijan Jelušić, vojni kapelan VK sv. Petra i Pavla apostola u VOb HKoV, u Ogulinu. Tijekom misnog slavlja fra Marijan nas je podsjetio da je VRA “Bljesak” počela 1. svibnja 1995. godine u 5,30 sati, te da je u akciji sudjelovalo 7200 hrvatskih vojnika i policajaca. Oslobađajući zapadnu Slavoniju, u akciji su smrtno stradala 42 vojnika dok su 162 ranjena. Tijekom akcije Srbi su srušili i zrakoplov Rudolfa Perišina, legendarnog hrvatskog pilota koji je 1991. godine za vrijeme najžešćih napada na Hrvatsku, iz neprijateljskog teritorija, zrakoplovom MIG – 21 prebjegao u Austiju. Za doživljeni poraz Srbi su za osvetu raketirali Zagreb, Karlovac i Sisak. Središte Zagreba zasuto je raketama s kazetnim punjenjem, pri čemu je poginulo petero civila, a 203 je ranjeno. Nažalost, neki od projektila pali su i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici. Osobnu zapovijed za osvetu izdao je ratni zločinac Milan Martić, a to nedjelo postalo mu je i temelj Haškoj optužnici.
Nadalje fra Marijan nas je podsjetio, da borba za Hrvatsku slobodu nije počela za naših dana, već da su u za Hrvatsku mnogi položili živote, među kojima su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan kojima je upravo i 339. obljetnica. Oni su u Bečkom Novom Mestu, na prijevaru zatočeni, a 30. travnja 1671. godine i pogubljeni. Njihovi posmrtni ostaci danas počivaju u Zagrebačkoj prvostolnici.
Ogulin je posebno je vezan uz obitelj Frankopan. Jedan od najslavnijih članova obitelji Frankopan, knez Bernard, nakon što su Turci opustošili Modruš, dao je oko 1500. godine izgraditi novu utvrdu – kaštel Ogulin. Tijekom domovinskog rata, Ogulin je dao mnogo branitelja od kojih su neki sudjelovali i u akciji “Bljesak”. Povijesna postrojba ogulinska Frankopanska garda nastoji dostojanstveno odati počast i spomen na velike Frankopane.
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Zbog najava ponovnog pogoršanja vremena u noći s četvrtka na petak, kada se očekuje mjestimično stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u Gorskome kotaru, Lici i Dalmaciji, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) poziva sve službe na terenu i građane da pojačaju čišćenje snijega, posebice pješačkih zona te prilaza institucijama i ustanovama.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Na sinoćnjoj utakmici Hrvatske i Ukrajine u splitskoj Spaladium Areni na intervenciju predstavnika UEFE zaštitari su skinuli hrvatsku zastavu s natpisom: "Volim svoju domovinu i Antu Gotovinu".
Petnaest braniteljskih udruga, većinom sa zadarskog područja, danas je izvijestilo da će osnovati timove za pomoć u prevladavanju vremenskih neprilika i staviti ih na raspolaganje Kriznom stožeru Grada Zadra i Zadarske županije.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.