Umirovljeni hrvatski general Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih hrvatskih zapovjednika, rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu kod Zadra. Kao 17-godišnji dječak otišao je iz Pakoštana, gdje je tada živio, i ukrcao se na brod. S nepunih osamnaest postao je pripadnik francuske Legije stranaca. Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Nakon Gvatemale uslijedili su Paragvaj, Kolumbija, Argentina i Brazil. Nakon odsluženih pet godina u Legiji, Gotovina je dobio francusko državljanstvo.
U Hrvatsku se vratio 1991. gdje je od lipnja do kolovoza 1991. godine obnašao dužnost načelnika u 1. gardijskoj brigadi. Od kolovoza do studenoga 1991. zapovijeda brojnim operacijama Hrvatske vojske u Slavoniji, pri čemu je i ranjen. Od veljače do travnja 1992. zamjenik je zapovjednika Postrojba za posebne namjene Glavnog stožera HV. Od travnja do listopada 1992. na službi je u Hrvatskom vijeću obrane. Na dužnost zapovjednika Zbornog područja Split postavljen je 9. listopada 1992. godine. Za vrijeme operacije Oluja zapovijedao je Sektorom Jug. U čin general pukovnika promaknut je 1995. godine, a u ožujku 1996. predsjednik Franjo Tuđman imenovao ga je za glavnog inspektora Inspektorata Hrvatske vojske.
Zajedno s još 11 generala HV-a umirovljen je 2000. godine, jer su kao djelatni časnici, suprotno zakonu o Oružanim snagama, javnosti uputili otvoreno pismo o zaštiti digniteta Domovinskog rata ne slažući se s odlukama vlasti.
Nakon što je Haški sud protiv njega podignuo optužnicu za ratne zločine 2001. godine, Gotovina se odbio predati i proveo je četiri godine u bijegu. Uhićen je 7. prosinca 2005. na Tenerifima, a tri dana kasnije je prebačen u Haag. Suđenje trojici hrvatskih generala počelo je u ožujku 2008.
Ante Gotovina je oženjen i ima troje djece.
Optužbe tužiteljstva
Zajedno s generalima Čermakom i Markačem, Ante Gotovina je optužen za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu čiji je cilj bio tijekom i nakon Oluje prisilno i trajno ukloniti srpsko stanovništvo s okupiranih područja u Hrvatskoj. Tužiteljstvo ga tereti za zločin protiv čovječnosti te kršenje zakona i običaja ratovanja tijekom i nakon Oluje.
Haško tužiteljstvo za Gotovinu traži najdužu kaznu - 27 godina zatvora.
Tvrdnje obrane
Gotovinina obrana poručila je u iznošenju završnih riječi pred Haškim sudom da je Gotovina vojnik i domoljub koji je sa svojim snagama časno i pod teškim uvjetima radio na uspostavi demokratskog poretka u svojoj zemlji.
Časni sude, nisam kriv, rekao je Gotovina izjašnjavajući se o optužnici.
Umirovljeni hrvatski general Ante Gotovina, jedan od najistaknutijih hrvatskih zapovjednika, rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu kod Zadra. Kao 17-godišnji dječak otišao je iz Pakoštana, gdje je tada živio, i ukrcao se na brod. S nepunih osamnaest postao je pripadnik francuske Legije stranaca. Sudjelovao je u vojnim operacijama u Čadu, a u Gvatemali je obučavao pripadnike paravojnih postrojbi koji su se borili u građanskom ratu. Nakon Gvatemale uslijedili su Paragvaj, Kolumbija, Argentina i Brazil. Nakon odsluženih pet godina u Legiji, Gotovina je dobio francusko državljanstvo.
U organizaciji udruge Hrvatski domobran ogranak Varaždin – Čakovec u subotu, 12. svibnja uspješan je održano putovanje hodočasnika u Bleiburg. Na veličanstvenom i dostojanstvenom skupu bilo je nazočno više tisuća hodočasnika iz čitave Hrvatske, Bosne i Hercegovine te raznih dijelova Zapadne Europe.
Već duže vrijeme događa se velika nepravda od strane HRT-a prema hrvatskim braniteljima, a samim time i prema svim Hrvatima. Najgore u svemu tome je to što branitelji (osim onih podobnih) nemaju nikakvog medijskog prostora pa je cijela ta priča velikoj većini hrvatskog naroda nepoznata.
'Odaziv sudionika mogao bi premašiti rekordnu 2011. godinu.'
Jedna od snimaka prikazuje Mladića koji vozeći se u automobilu iznad Sarajeva priznaje da svaki put kada prođe pored Sarajeva nekog ubije. "Sredim Turke! Tko ih je..."
Udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Virovitica, 16.5.2012. srijeda, u 19:00 sati u dvorani Tehničke škole Virovitica, organizira humanitarni koncert za dječji odjel Opće bolnice Virovitica povodom 20. obljetnice osnutka udruge HVIDR-a Virovitica.
Natjecanje 'haklera' koje ima tendenciju postati tradicionalno u dvorani OŠ Stjepana Radića okupilo je deset domaćih ekipa koje su nakon sedam dana atraktivnih i zanimljivih utakmica naposlijetku dale i ime nositelja pobjedničkog pokala