ZAGREB, 11. ožujka 2010. - Osma obljetnica smrti kardinala i umirovljenog nadbiskupa zagrebačkog Franje Kuharića obilježava se danas u Hrvatskoj, a tim povodom u zagrebačkoj katedrali služit će se misa večeras u 18 sati.
ZAGREB, 11. ožujka 2010. - Osma obljetnica smrti kardinala i umirovljenog nadbiskupa zagrebačkog Franje Kuharića obilježava se danas u Hrvatskoj, a tim povodom u zagrebačkoj katedrali služit će se misa večeras u 18 sati.Kardinal Franjo Kuharić (1919., Pribić kraj Krašića) sjemenište i klasičnu gimnaziju završio je na Šalati u Zagrebu, a studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Za svećenika je zaređen 1945. u Zagrebu, potom je bio župnik u Samoboru, a 1964. g. papa Pavao VI. imenovao ga je pomoćnim biskupom zagrebačkim nadbiskupu Franji Šeperu.
Godine 1969. imenovan je Apostolskim administratorom Zagrebačke nadbiskupije, a 1970. zagrebačkim nadbiskupom. Iste godine izabran je za predsjednika Biskupske konferencije Jugoslavije, a na tu službu biran je još tri puta. Papa Ivan Pavao II. ga je 1983. godine promaknuo u Kardinalski zbor.
Po osnivanju Hrvatske biskupske konferencije, 1993. godine, kardinal Kuharić bio je njen predsjednik i tu je službu obavljao sve do odlaska u mirovinu.
Za svog života osobito je promicao i svjedočio istinu o blaženom kardinalu Alojziju Stepincu, a te su njegove propovijedi sabrane u knjigu "Poruke sa Stepinčeva groba". Zalagao se i za dostojanstvo hrvatskog naroda, zbog čega su ga partijske vlasti u vrijeme Jugoslavije proglasile državnim neprijateljem.
Kardinal Kuharić ustrajno se borio za vjersku slobodu i hrvatsko nacionalno dostojanstvo te je bio pokretač višegodišnje crkvene proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, koja je kulminirala Nacionalnim euharistijskim kongresom 1984. u Mariji Bistrici.
Neumorno se trudio da papa Ivan Pavao II. upozna povijesne nedaće hrvatskog naroda i dublje razumije želju Hrvata za slobodom i samostalnošću. Tako je njegovom velikom zaslugom za 900. jubilej Zagrebačke biskupije Papa u rujnu 1994. posjetio Zagreb te predvodio najveću hrvatsku misu u povijesti pred milijun vjernika na zagrebačkom hipodromu. Kardinal Kuharić bio je uz Papu i tijekom njegova drugog posjeta Hrvatskoj, kada je Sveti Otac na euharistijskom slavlju u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. proglasio kardinala Alojzija Stepinca blaženim, što je najveća zasluga kardinala Kuharića.
Kardinal Franjo Kuharić veliku je ljubav iskazivao i prema hrvatskim iseljenicima te ih je neumorno obilazio po svim državama i kontinentima, promičući tako jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Svojim djelovanjem dao je doprinos ostvarenju višestoljetnoga sna hrvatskoga naroda da ima samostalnu državu.
Kada je Republika Hrvatska početkom 90-tih doživjela agresiju, promicao je pravdu, oproštenje, pomirenje i poštivanje svih etičkih vrijednosti - što je sabrano u zbirci njegovih propovijedi, poslanica poruka i apela "Mir je djelo pravde".
Nakon demokratskih promjena u slobodnoj hrvatskoj državi, kad su mu se otvorili mediji dao je više od stotinu intervjua za domaće i inozemne medije, a izbor iz tih razgovora objavljen je u knjizi "Principi dobra".
Kardinal Kuharić umirovljen je 1997., a službu zagrebačkog nadbiskupa predao je msgr. Josipu Bozaniću.
I nakon umirovljenja kardinal Kuharić bio je aktivan u apostolskom i pastoralnom djelovanju Crkve, često je gostovao u javnim glasilima, a iz sudjelovanja u emisiji "Hvaljen Isus i Marija" na Radio Sljemenu proizišla je trilogija od koje je dosad objavljen prvi svezak "Zakon života i slobode".
Kardinal Franjo Kuharić umro je 11. ožujka 2002. u Zagrebu.
(Hina)
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Zbog najava ponovnog pogoršanja vremena u noći s četvrtka na petak, kada se očekuje mjestimično stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u Gorskome kotaru, Lici i Dalmaciji, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) poziva sve službe na terenu i građane da pojačaju čišćenje snijega, posebice pješačkih zona te prilaza institucijama i ustanovama.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Na sinoćnjoj utakmici Hrvatske i Ukrajine u splitskoj Spaladium Areni na intervenciju predstavnika UEFE zaštitari su skinuli hrvatsku zastavu s natpisom: "Volim svoju domovinu i Antu Gotovinu".
Petnaest braniteljskih udruga, većinom sa zadarskog područja, danas je izvijestilo da će osnovati timove za pomoć u prevladavanju vremenskih neprilika i staviti ih na raspolaganje Kriznom stožeru Grada Zadra i Zadarske županije.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.