Vukovarsko gospodarstvo sedamnaest godina nakon rata

VUKOVAR,16. studenoga 2008.(Hina) - Ratna agresija na Vukovar 1991. prouzročila je gospodarstvu toga grada ratnu štetu u iznosu 4,6 milijardi kuna, dok je ratna šteta na gospodarskoj infrastrukturi procjenjena na dodatnih 2,3 milijardne kuna, podaci su vukovarske gradske uprave.

Prije Domovinskog rata, od ukupno tadašnjih 46.543 stanovnika Vukovara zaposlena su bila 27.634 Vukovarca od kojih je 56,8 posto radilo u industriji, 8,2 posto u trgovini, a preostali u drugim djelatnostima.

Oko 65 posto od ukupnog broja zaposlenih svoja radna mjesta nalazili su u okviru velikih gospodarskih subjekata kao što su bili Borovo, VUPIK i Vuteks koji su sudjelovali sa 84,7 posto u društvenom proizvodu tadašnje općine Vukovar.

Sedamanest godina nakon Domovinskog rata i velikih ratnih razaranja, u gradu Vukovaru prema posljednjem popisu stanovništva danas živi 31.670 stanovnika, od koji je zaposleno 10.989 osoba, a umirovljenika je oko 6000.

U odnosu na 2007. broj zaposlenih u 2008. povećan je za petstotinjak, a u odnosu na 2006. za oko 2200 novozaposlenih osoba. Prosječna plaća u Vukovaru u 2007. godini iznosila je međutim tek 3056 kuna što je sedmadesetak posto republičkog prosjeka.

Od velikih prijeratnih gospodarskih subjekata, nekadašnji gospodarski div Borovo koji je zapošljavalo oko 18.000 radnika danas zapošljava oko 700, Vuteks je sa stečajem otišao u likvidaciju, dok VUPIK zapošljava oko 900 radnika.

Iako se gospodarstvo teško oporavlja, u poslovanju vukovarskih gospodarskih subjekata, kako tvrde u gradskoj upravi, bilježe se zadnjih godina pozitivni trendovi. Ukupni prihodi u prvih šest mjeseci 2008., prema podacima gradskog Upravnog odjela za gospodarstvo, u odnosu na isto razdoblje u 2007., porasli su za 11,9 posto, neto plaće za 7,2 a broj zaposlenih za 6,5 posto.

Konsolidirani financijski rezultat za 321 tvrtke koliko ih ukupno posluje na području Vukovara, u 2007. bio je veći za 30,1 posto u odnosu na 2006. godinu. Od ukupnog broja tvrtki, u privatnom vlasništvu je 297 tvrtki, odnosno 92,5 posto.

Na području grada posluje 591 obrt, dok je u 2007. bilo registrirano 540, a u 2006. godini 484 obrta.

Najveće sudjelovanje u strukturi gospodarstva ima djelatnost trgovine (54,9 posto), dok na razini Hrvatske iznosi 35,7 posto. Zaostajanje pojedinih djelatnosti u strukturi gospodarstva grada Vukovaru u odnosu na Hrvatsku zamjetno je i u drugim područjima te tako prerađivačka industrija u strukturi gospodarstva Vukovara sudjeluje s 7,9 posto, a na razini Hrvatske 25,6 posto.

Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje trenutačno je 2559 nezaposlenih Vukovaraca, dok ih je 2003. bilo 3572, a u 2006. godini 3116. Stopa nezaposlenosti krajem listopada 2008. iznosila je 18,9 posto, dok je u 2007. iznosila 22,46, a u 2006. godini 26,32 posto.

Od ukupnog broja nezaposlenih Vukovaraca, najveći broj (30,8 posto) su osobe bez ili sa završenom osnovnom školom, dok 33,1 posto čine osobe sa završenom školom za KV i VKV radnike. Više od 43 posto nezaposlenih su osobe starije od 45 godina života.

U Vukovaru postoje tri slobodne zone, od kojih su u funkciji Poduzetnička zona na Priljevu te Podunavska slobodna zona u kojima je zaposleno ukupno nekoliko stotina radnika.