Vrhovni sud potvrdio je tezu da je u Medačkom džepu postojala dvostruka linija zapovijedanja
General Rahim Ademi i na posljednjoj je sudskoj instanciji oslobođen svih optužbi za ratni zločin u Medačkome džepu, dok je generalu Mirku Norcu zatvorska kazna od sedam godina zatvora smanjena na šest godina. Takvu je odluku donijelo žalbeno vijeće Vrhovnog suda, potvrđujući time presudu svoga kolege, suca Marina Mrčele, kojemu je suđenje generalima Norcu i Ademiju bio posljednji proces koji je vodio kao sudac Županijskog suda u Zagrebu, prije prelaska na Vrhovni sud.
Dvostruko zapovijedanje
Optužnica je Norca i Ademija teretila za ratni zločin počinjen u Medačkom džepu od 9. do 17. rujna 1993. godine, kada su u akciji oslobađanja toga područja ubijena 23 srpska civila i pet zarobljenih vojnika, civili i zarobljenici su mučeni, a u razaranjima imovine uništeno je oko 300 objekata, pobijena je stoka, otrovani su bunari i opljačkane kuće. Optužnicu za Medački džep prvotno je podignulo tužiteljstvo Međunarodnog kazenog suda u Haagu, ali su je u rujnu 2005. godine prepustili hrvatskome pravosuđu.
Tijekom suđenja obrana generala Ademija tvrdila je kako je u Medačkom džepu postojala dvostruka linija zapovijedanja. Njegovi branitelji, Čedo Prodanović i Jadranka Sloković, tvrdili su da Ademi nije zapovijedao akcijom. Navodili su da je zapovijedi za napad kao i odluku o formiranju Sektora jedan, u kojem su se dogodili zločini, Ademi pisao po nalogu generala Janka Bobetka. U prilog toj tezi dostavljali su ratni dnevnik i zapovijedi te Bobetkovu knjigu. U sklopu Ademijeve obrane upozoravalo se na to da upravo iz Bobetkove knjige proizlazi kako su na pripremi akcije radili zapovjednik Specijalne policije MUP-a, general Mladen Markač te Bobetko i Norac. Obrana generala Norca tvrdila je da on nije znao da su njemu podčinjeni vojnici činili zločine. Za vrijeme suđenja optuženi generali došli su u sukob zbog prebacivanja odgovornosti.
Stotinjak svjedoka
Suđenje je počelo u lipnju 2007. godine. Ispitano je stotinjak svjedoka, a presuda je donesena u svibnju 2008. godine. Vrhovni sud donio je odluku u studenom prošle godine. Napisana je na 44 stranice i prije nekoliko dana poslana strankama. Norac već odslužuje 12-godišnju kaznu zbog zločina iz 1991. u Gospiću, na koju je osuđen 2003.. Odslužio je više od polovice te kazne, a sada mu se kazna treba objediniti.
vecernji.hr
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Zbog najava ponovnog pogoršanja vremena u noći s četvrtka na petak, kada se očekuje mjestimično stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u Gorskome kotaru, Lici i Dalmaciji, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) poziva sve službe na terenu i građane da pojačaju čišćenje snijega, posebice pješačkih zona te prilaza institucijama i ustanovama.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Na sinoćnjoj utakmici Hrvatske i Ukrajine u splitskoj Spaladium Areni na intervenciju predstavnika UEFE zaštitari su skinuli hrvatsku zastavu s natpisom: "Volim svoju domovinu i Antu Gotovinu".
Petnaest braniteljskih udruga, većinom sa zadarskog područja, danas je izvijestilo da će osnovati timove za pomoć u prevladavanju vremenskih neprilika i staviti ih na raspolaganje Kriznom stožeru Grada Zadra i Zadarske županije.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.