Intervju : povjesničar dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.

PITANJE: Tužitelji traže 67 godina kazne za trojicu hrvatskih genarala, kvalifikacije u optužnici imaju vrlo jasne političke konotacije za cijelu zemlju. Određuje li haaško suđenje hrvatskim generalima povijesno budućnost Hrvatske?

NAZOR: Dakako da se političke posljedice te odluke neće moći izbjeći u političkom smislu, a nama povjesničarima odluke bilo kojeg suda su samo jedan od izvora, nikako nisu konačna istina o događaju. Nemojte zaboraviti da sud selektivno istražuje neki događaj, on istražuje samo jedan njegov dio. Mi koji se bavimo poviješću moramo događaj sagledati u cjelini. Kada je riječ od Domovinskom ratu i Oluji, od sredine 80-ih godina do kraja Oluje, Oluja je bila zaključni dio jednog procesa, odnosno njegov kraj te možemo reći da je Oluja posljedica velikosrpske agresije.

PITANJE: Što će pisati u udžbenicima iz povijesti o tom dijelu Domovinskog rata ako presuda ne bude povoljna, osobito u ovom dijelu oko udruženog zločinačkog pothvata?

NAZOR: Pisat će isto što i sada jer, ponavljam, povjesničari ne ovise o odlukama suda. Radimo na tim stvarima 10, 15 godina i kako se povećava broj izvora, tako se povećavaju naše spoznaje. Možda će jedino biti novo komentar presude i sama činjenica da je donesena takva i takva presuda.
Sami postupci tijekom suđenja su nam prikupili neke izvore, ali oni nisu jedini izvori i to nisu konačni izvori. Ostaje nam mogućnost komentirati tu presudu i vjerujem da će i dalje pisati da je Oluja bila legitimna i oslobodilačka akcija i da imamo razloga biti ponosni na Hrvatsku vojsku i njezine zapovjednike, posebice na generala Gotovinu i generala Markača koji su vodili operacije u Oluji. Svi dokumenti koje imamo od 1991. govore da se radi o časnim ljudima. Tijekom same Oluje imamo primjere gdje su zapovjednik Gotovina i zapovjednik Markač inzistirali da se ne ide u gonjenje neprijateljskih vojnika iako je bilo neke vojne logike da se ide u to. No vodilo se računa da ne nastradaju civili koji su bili pomiješani s vojnicima u koloni. Razgovarao sam i s pripadnicima Specijalne policije koji kažu da je general Markač zabranio da se djeluje prema neprijateljskim vojnicima iako su bili na puškometu.

PITANJE: Dio optužnice odnosi se na kvalifikaciju o neselektivnom granatiranju Knina. Kako komentirate taj dio, osobito s obzirom na kontroverze oko topničkih dnevnika?

NAZOR: Sama priča oko topničkih dnevnika pokazuje koliko je Tužiteljstvo ispolitizirano. I samo je mijenjalo optužnicu pa je prvo navodilo prekomjerno granatiranje i na kraju neselektivno granatiranje. Cijela ta priča oko topničkih dnevnika pokazuje da se cijela priča pokušava odmaknuti od činjenice koju pokazuju i srpski dokumenti i fotografije, a to je da Knin nije razoren. Postavlja se pitanje što su ti dokumenti mogli promijeniti. Na kraju krajeva nisu ni postojali, a mi već nekoliko godina mašemo s dokumentima srpske provenijencije koji pokazuju točno koliko je granata palo na Knin.

PITANJE: Kakvu presudu vi očekujete?

NAZOR: Teško je očekivati bilo što kad mi povjesničari koji imamo dokumente pred sobom znamo da ako je netko trebao biti optužen, onda je to srpsko političko vodstvo i političko vodstvo Srba u Hrvatskoj. Ponavljam, Oluja je rezultat velikosrpske politike.

Računajući koliki su napor uložile obrane generala, posebice generala Gotovine, u podastiranju dokaza koji ne potkrijepljuju optužnicu, za nadati se je da haaško sudsko vijeće neće podleći ispolitiziranim tezama tužiteljstva.