Blaženi Alojzije Stepinac – svjedok evanđelja ljubavi

Dr. Josip Jurčević istaknuo je kako je trilogija koja ukupno sadrži 1872 stranice kapitalno djelo hrvatske historiografije. U prvom svesku je, na temelju povijesnih izvora i znanstvenom metodologijom, prikazan životopis blaženog Alojzija Stepinca, a u središtu istraživanja je razdoblje od 1934. do 1946. godine. U drugom i trećem svesku nalazi se stručno priređena zbirka od 691 dokumenta i svjedočanstva, koji su relevantno odabrani između približno 45.000 stranica pronađenih u 135 različitih arhiva, ustanova i publikacija.

Dr. Jurčević je istaknuo kao doslovno svi povijesni izvori nedvojbeno svjedoče da se u tako krajnje nepovoljnim okolnostima nadbiskup Stepinac, bez ikakve zadrške i straha, cijelim svojim bićem i utjecajnim položajem stavio na stranu ugroženih, obespravljenih i progonjenih pojedinaca, zajednica, naroda i institucija. Nadbiskup Stepinac je s punom sviješću o rizicima odabrao dosljedno – mišlju, riječju i djelom – zastupati vjerska i općecivilizacijska vrijednosna načela, među kojima se posebno ističu ljubav, opće dobro, pravednost i potpuna jednakost svih ljudi i njihovih zajednica.

Predstavljajući trilogiju, profesor pastoralne teologije na KBF-u u Splitu dr. don Josip Čorić podsjetio je kako je nakon procesa nadbiskupu Stepincu vlast, onemogućavajući djelovanje Katoličke Crkve, zapravo nesvjesno doprinijela ostvarenju Božjeg plana jedinstva hrvatskog naroda. Dr. Čorić osvrnuo se na glavne smjernice Stepinčevog djelovanja: drugi dan nakon posvećenja otišao je u bogosloviju, a već 1935. i 1936. priređuje pastoralne tečajeve, uvodi dekanatske sastanke, pučke misije, zatvorene duhovne vježbe za vjernike, radi na rješavanju nestašice klera, uređenju mirovinske zaklade za stare i bolesne svećenike, osniva nove župe u Zagrebu. Podsjetio je kako je isticao da se ciljevi ne prepoznaju po govoru, već po djelovanju, zato je potrebno inkulturirati evanđelje ljubavi. Tu dolaze do izražaja mnogobrojni socijalni tjedni, isticanje potrebe obnove obitelji, zauzimanje za bolesnu i nezbrinutu djecu, pomaganje prognanima, obrana naroda pred stranim okupatorima, podsjetio je dr. Čorić.

Postulator kauze Alojzija Stepinca i urednik trilogije dr. Batelja pokazao je prvi svezak životopisa kardinala Stepinca, koji je od sad dostupan na brajici u knjižnici Hrvatskog saveza slijepih. U pogledu trilogije istaknuo je kako je objavljena građa odrednica koja bi trebala hrvatskoj historiografiji dati puno jasnije pojmove i promisliti mnoge nečistoće, tj. da bi se moglo lučiti što su povijesne okolnosti, da bi se mogao lučiti jasan nadbiskupov stav u odnosu na političke tvorevine, pojedine političke stranke i partije kao takove, jednako tako jasan stav prema svima onima koji nisu shvaćali poruku kršćanske dobrotvornosti.

“Dokumenti koje objavljujemo prvi put našu javnost suočavaju sa činjenicom da se nadbiskup Stepinac nije slizao s ustaškim režimom, nego da je imao jasan svoj stav u odnosu što je posao političke stranke, a što je uloga duhovnoga pastira kao korektiva javnoga života u duhu Evanđelja”, upozorio je dr. Batelja, te pokazao niz dokumenata koji su isključeni iz sudskog postupka iz kojih je vidljiv njegov protest protiv progona Židova, Srba i drugih, te zbrinjavanje mnoštva izbjeglica.

“Žao mi je što se knjige koje su dosad objavljene o suđenju nadbiskupu Stepincu posvema razlikuju od izvornika koji je sačuvan u sudskome stupu. Nadam se da će dokumenti koje velikim dijelom prvi put predočujemo hrvatskoj javnosti promijeniti određena stajališta i određene prosudbe. Ovi su dokumenti ne samo slava katoličke dobrotvornosti, nego mogu biti i na ponos Katoličkoj Crkvi”, rekao je na kraju dr. Batelja.

Na kraju predstavljanja mons. Batelji je za to djelo o 50. obljetnici svete smrti bl. Alojzija Stepinca zahvalio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Istaknuo je kako je posebna vrijednost što se u trilogiji na jednom mjestu predstavljaju dokumenti koji govore o istini, “a mi se ne bojimo istine”. Istina je potrebna da rasvijetli, jer još uvijek ima puno tmina i u našoj sadašnjosti, rekao je kardinal, te istaknuo da je bl. Alojzije živio u teškim vremenima, ali je već u sebi nosio budućnost. On je živio iz vjere i nade da će doći vrijeme kad će se moći objektivno govoriti, kad će se moći predočiti dokumente, te se mirno o nekim stvarima donositi sud povijesti, zaključio je kardinal Bozanić.

Predstavljanju su nazočili brojni štovatelji kardinala Stepinca, među kojima i apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Mario Roberto Cassari, vojni biskup Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Josip Mrzljak, križevački vladika Nikola Kekić i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić.