Djeca moraju znati da je rat zlo, naše proteze prebolan su podsjetnik

Iako ćemo u osnovnim i srednjim školama govoriti o ratnim danima, učenici moraju znati kako smo stvarali temelje Hrvatske. Budu li oni gradili društvo tolerancije, onda je naša žrtva imala smisla – ističe Klaudio Vidaić.

Članovi moje udruge i ja ćemo djeci u osnovnim i srednjim školama objasniti na koji smo način stvorili temelje hrvatske države, dajući za nju doslovno dijelove svoga tijela.

No mi smo time stvorili tek temelje, a na njima je da shvate pojmove slobode, demokracije i ljubavi prema državi, da shvate da u njoj ne smije biti važna ni nacionalna ni vjerska opredijeljenost ili boja kože, već koliko se voli Hrvatsku. Iako ćemo govoriti o ratnim danima, djeca moraju znati koliko je rat zlo i da su naše proteze koje nosimo umjesto dijelova tijela prebolan podsjetnik na to.

Budu li oni gradili društvo tolerancije i razvijali ljubav prema državi u kojoj žive, onda je naša žrtva imala smisla – objašnjava dopredsjednik zadarske Hvidre Klaudio Vidaić s kojim će riječima izići pred učenike osnovnih i srednjih škola na zadarskom području, gdje u jesen počinje projekt “Zadarska županija u Domovinskom ratu“.

Maloljetnici u bitkama

Projekt je objedinio ravnatelje, resorne pročelnike i čelnike braniteljskih udruga, nakon što je Koordinacija za ljudska prava Zadarske županije inicirala uvođenje ovakvog programa u nastavu, s obzirom na nedovoljnu i neadekvatnu valorizaciju Domovinskog rata u školskim udžbenicima.

Vidaić je naglasio da učenici ne znaju mnoge podatke koji bi im morali biti predočeni – od naziva važnijih operacija hrvatske vojske i policije u ratu ili broja uništenih sakralnih i drugih objekata na području Zadarske županije, do toga kako se čuvati od zaostalih mina. Za razliku od hrvatskih ratnih vojnih invalida, Goran Burčul, koji je predsjednik Udruge maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata Zadarske županije, pred učenike će izići s konkretnim opisom na koji su način maloljetnici napuštali školu i odlazili u rat.

- Ispričat ću što nas je motiviralo da s 14, 15, 16 ili 17 godina napustimo školske klupe, uzmemo pušku i odemo u rat. Mnogima su gorjela njihova sela i, iako djeca, nismo mogli izdržati da se ne pridružimo starijim suborcima. Išli smo srcem i mnogi maloljetni dragovoljci nikada nisu završili srednju školu ili su to učinili tek puno kasnije.

Nema u udžbenicima

To je naša stvarnost i neka je djeca znaju: da je u Hrvatskoj, protivno Ženevskoj konvenciji, tri tisuće maloljetnika direktno sudjelovalo u oružanim sukobima. To sigurno nema u udžbenicima, upravo zbog spomenute konvencije, a naš najmlađi poginuli član imao je 16 godina, žrtva je Ovčare – kaže Burčul.

Ivana Haberle, predsjednica Udruge “Žene u Domovinskom ratu Zadar“, upozorila je da će se sva braniteljska izlaganja najprije prilagoditi određenoj dobi učeničkih skupina, a njezino bi predavanje obuhvatilo opis jednoga dana provedenog na ratištu. Radila je u sanitetu, i nije imala ni 19 godina kada je sa zemuničke Gradine pod granatama izvlačila ranjenike.

- Želim opisati osjećaj straha, ali prije svega ponosa da sam mogla pomoći onima koji su branili domovinu. Našoj djeci fali osjećaja domoljublja, iskrene ljubavi prema Hrvatskoj i znanja o tome na koji je način ona stvorena – kaže braniteljica Ivana Haberle.

Nekić: Grad podupire projekt

- Snažno podupiremo projekt “Zadarska županija u Domovinskom ratu“ i želimo da branitelji pričaju učenicima o nastajanju hrvatske države. Ako na Sveučilištu u Zadru, na Odjelu za povijest, postoji kolegij Domovinski rat i stvaranje samostalne RH, neka se naši branitelji, koji su svjedoci događaja o kojima meritorno mogu govoriti, „umiješaju“ u nastavu – kaže pročelnik za školstvo Grada Zadra Joso Nekić.

Slobodna Dalmacija