Na Maslenici se ratovalo i protiv ruskih dobrovoljaca

Upravo na obljetnicu operacije izlazi knjiga, koja će u prodaji biti od sutra, a u kojoj je prvi put objavljen niz dokumenata o masleničkoj akciji.
Na današnji dan, 22. siječnja 1993., hrvatski državni vrh pokrenuo je oslobodilačku akciju kodnog naziva "Gusar", poznatu kao "Operacija Maslenica", kojoj je cilj bio ponovno povezivanje hrvatskog sjevera i juga. Kako je u studenome 1991. srušen maslenički most da bi se spriječio daljnji prodor srpske paravojske, prometovalo se trajektom preko Paga koji je često stajao zbog bure. Akcija je trajala do 27. siječnja, a u njoj su Hrvatska vojska i policija oslobodili zadarsko zaleđe, Masleničko ždrilo i zrakoplovnu luku Zemunik, a naknadno je oslobođena i brana Peruča, koju su pobunjeni Srbi gotovo dignuli u zrak.

Prvi put objavljeno

Upravo na obljetnicu operacije izlazi knjiga, koja će u prodaji biti od sutra, a u kojoj je prvi put objavljen niz dokumenata o masleničkoj akciji. Knjigu je pripremio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata i ona nam otkriva niz dosad nepoznatih detalja iz tog doba, i to prije svega sa srpske strane, jer je riječ o dokumentima nastalim u tijelima "Republike Srpske Krajine".

Knjiga govori o postupcima „Srpske vojske Krajine" tijekom i poslije oslobađanja Maslenice i zadarskog zaleđa te HE Peruča na početku 1993., o potezima vlasti „RSK" poduzetim radi vraćanja izgubljenog teritorija, o suradnji i traženju pomoći od Srbije i Vojske Jugoslavije, o dolasku „jedinica" i „dobrovoljaca" iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Bosne i Hercegovine, pa čak i iz Rusije (arkanovci, Vukovi s Vučjaka, četnici, kozaci...), o izvršenoj mobilizaciji, odnosno o broju „boraca" i pridošlih „dobrovoljaca" u sjevernoj Dalmaciji...

Teški gubici

Tu su i dokumenti o borbama u zadarskom zaleđu, o teškim gubicima srpskih snaga, o planu djelovanja topništva („topničkim dnevnicima") Srpske vojske Krajine s navedenim civilnim ciljevima, o nestašici goriva i rezervnih dijelova za motorna vozila, odora, obuće, cigareta i sredstava za higijenu, o „značajnim količinama svih vrsti rezervi za život i vođenje oružane borbe" koje je bivša JNA ostavila pobunjenim Srbima u Hrvatskoj i BiH „za duži period", o ubojstvima, maltretiranju, pljački i teroru srpskih ekstremista i radikala nad osobama nesrpske narodnosti (uglavnom Hrvatima), ali i Srbima, o nemoći snaga UN-a da zaštite nesrpsko stanovništvo u UNPA-područjima...

vecernji.hr