Hrvatska je uspješnija sportska nacija od Srbije!


U slučaju Hrvatske i Srbije - sportske su utakmice nastavak rata sportskim sredstvima.

ZAGREB - Sportsko rivalstvo između Hrvatske i Srbije nadilazi granice sporta. Uvijek su međusobni susreti unatrag 20-ak godina donosili poseban naboj. Utakmice visokog rizika - bez obzira na to o kojem je sportu riječ. Valja se prisjetiti nogometnih kvalifikacija za Euro 2000., finala vaterpolskog Eura u Kranju 2003., rukometnih srazova, posebno onog na SP-u u Egiptu 1999...

U rezultatskom se smislu “ratna sreća” uvijek okreće, bitke se dobivaju i gube, to je igra zakona brojeva, no rovovski rat i dalje traje. Konkretni rezultat, pojedinačni poraz ili pobjeda u svakodnevnoj su upotrebi kao argument za privremenu tezu - mi smo bolji, jači. Sve do sljedeće prigode u kojoj pobijedi/izgubi ona druga strana.

Nažalost, jedna se stvar nikada ne mijenja, najdraže neprijateljstvo uvijek nosi rizik neželjenih događanja izvan terena. U slobodnoj parafrazi najpoznatije izreke Carla von Clausewitza - u slučaju Hrvatske i Srbije - utakmica je nastavak rata sportskim sredstvima. Nisu ta sredstva u pravilu u potpunosti sportska jer se većina najvažnijih događanja odvija izvan same sportske arene. U sportskim susretima Hrvatske i Srbije kulise postaju važnije i od samog sadržaja.

S obzirom na najavljeni dolazak velikog broja navijača iz Srbije na teniski sraz u Split, možemo se nadati da se tako nešto neće ponoviti. Teniski Split ne smije postati vaterpolski Kranj.

Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša ne boji se takvog potencijalnog scenarija:

- Uvjeren sam da tako nitko ne razmišlja, sve će ostati u granicama sporta. Potencijalni izgrednici radili bi nemjerljivu štetu Splitu i Hrvatskoj. Igrači se međusobno znaju, druže se, doslovno su prijatelji. Zašto bi drugačije bilo i izvan terena, bitno je samo jedno - nek’ pobijedi bolji. Naravno, rivalstvo je vječito, no tako je i u slučaju Hrvatske i Slovenije u svim sportovima, tako je i u vaterpolu s Crnogorcima...No, to je sastavni dio sporta, ne samo u ovim našim krajevima.

Hrvatska vs Srbija

0-1 Košarka

U košarci su Srbi kudikamo uspješniji, i to posebno boli one koji se sjećaju Dražena Petrovića. Oni imaju po dva svjetska i europska zlata, Hrvatska tek tri bronce. I jedni i drugi imamo jedno olimpijsko srebro, no dvojbi nema. U Srbiji se igra bolja košarka.

1-1 Rukomet

Polovicom 90-ih godina prošlog stoljeća Srbija je osvajala odličja i redovito pobjeđivala Hrvatsku, no onda je na scenu stupila Balićeva, Metličićeva, Džombina generacija. Dva olimpijska zlata i jedno svjetsko ne ostavljaju nimalo dvojbi. Hrvati su “rukometnija” nacija od Srbije.

1-2 Vaterpolo

Hrvatska je s Ratkom Rudićem uzela svjetsko zlato 2007. i svjetsku broncu lani u Rimu. Po jedno olimpijsko srebro i dva europska srebra ipak su premalo za usporedbu sa srpskom vaterpolskom reprezentacijom, od koje je samo Mađarska uspješnija.

1-3 Odbojka

Hrvatska je odbojka već godinama u rasulu i ne broje se odličja (kojih uopće nije bilo) nego nastupi na velikim natjecanjima. A Srbija je u odbojci bivši olimpijski i europski prvak. Jedna od vodećih svjetskih odbojkaških velesila.

3-3 Nogomet

S obzirom na to da se Srbima mora priznati da su bolji u tri od pet na ovim prostorima najjačih momčadskih sportova, utjeha je potrebna. Hrvatska je u nogometu uspješnija s osvojenom svjetskom broncom i samo dva propuštena nastupa na SP-ima i Eurima od 1996. Srbija je bez odličja, igrala je na tri SP-a kao i Hrvatska, ali samo na jednom Euru (2000.) To vrijedi barem dvostruko. Ne, to vrijedi tri boda, ali računat ćemo ipak samo dva.

4-3 Olimpijska odličja i ostali sportovi

Hrvatska je na 11 izdanja OI i ZOI osvojila 7 zlatnih, 11 srebrnih i 9 brončanih odličja - ukupno 27, što je više od Srbije - 2 zlata, 6 srebrnih i 6 brončanih medalja. Za one kojima to puno znači - blažena bila Janica Kostelić. Kao dodatak, Hrvatska je osvojila teniski Davis cup, Ivanišević je uzeo Wimbledon, naši to susjedi još nemaju.


Međusobni dvoboji

Nogomet

Hrvatska - Srbija 2-2, kvalifikacije za Euro 2000. Tog 9. listopada 1999. Hrvatska je izgubila nastup na Euru, Srbija ga izborila. U odlučujućoj su utakmici Ćirini igrači imali sve - igrača više, vodstvo, poništeni gol, no dva kiksa Dražena Ladića i nesreća doveli su do sportske nesreće.

Vaterpolo

Srbija je redovito dobijala utakmice protiv Hrvatske, no u Melbourneu je tog 30. ožujka 2007. došao i taj dan. U sjeni prepucavanja iseljenika iz oba tabora, Ratko Rudić je doveo svoje dečke do velike pobjede 10-7 u polufinalu. Bila je to utakmica za pamćenje za uvod u pobjedu u finalu protiv Mađarske.

Rukomet

U osmini finala SP-a u Egiptu 1999. Hrvatska je u Ismailiji doživjela težak poraz 30-23, jedan od najbolnijih rukometnih poraza uopće. Suparnička pobjeda nije bila upitna od početka, poraz neminovan u startu. Na sreću po hrvatski rukomet, u svim ogledima nakon toga, situacija je bila obrnuta.

 

 

Jutarnji List

Obljetnice


Poziv na obilježavanje 17. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana

Poziv na obilježavanje 17. obljetnice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.

Hrvatska


HIMNA POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA

HIMNA POBJEDE  HRVATSKIH BRANITELJANa adresu braniteljskog portala pristižu tekstovi za HIMNU POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA... Poštovani gospodine uredniče braniteljskog portala! Prije nekoliko dana naišao sam na Vaš apel da se raspiše natječaj za himnu pobjede hrvatskih branitelja, a kako sam ja inače i autor nekoliko himničkih pjesama, evo odlučih se da se okušam i u toj domeni.

Tehnologija


HTV će na teletekstu emitirati titlove za filmove iz Srbije i BiH

HTV će na teletekstu emitirati titlove za filmove iz Srbije i BiHGledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.

Ratni zločini


Optužnica za ratni zločin u Sisku postala pravomoćna

Optužnica za ratni zločin u Sisku postala pravomoćna  /Vladimir Milanković i Drago BošnjakOptužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.

Branitelji


HIMNA POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA

HIMNA POBJEDE  HRVATSKIH BRANITELJANa adresu braniteljskog portala pristižu tekstovi za HIMNU POBJEDE HRVATSKIH BRANITELJA... Poštovani gospodine uredniče braniteljskog portala! Prije nekoliko dana naišao sam na Vaš apel da se raspiše natječaj za himnu pobjede hrvatskih branitelja, a kako sam ja inače i autor nekoliko himničkih pjesama, evo odlučih se da se okušam i u toj domeni.

Press


U Hrvatskoj hladno do sredine veljače

U Hrvatskoj hladno do sredine veljače

Hladno vrijeme u Hrvatskoj će se zadržati do sredine veljače dok će jak snijeg padati još danas i sutra dopodne, doznaje se u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) u kojem najhladnije jutro predviđaju u četvrtak, 9. veljače, kada će se temperature spustiti i 20 stupnjeva ispod ništice.

Sport


Vojvođanski političar: napadači su bili plaćeni

Vojvođanski političar: napadači su bili plaćeni BEOGRAD, 1. veljače 2012. (Hina) - Predsjednik Lige socijaldemokrata Vojvodine Nenad Čanak smatra da su napadači na hrvatske rukometne navijače prošlog tjedna u Novome Sadu bili plaćeni za napade, te je u srijedu zatražio da se istraži tko je "u eurima platio" napad na kolonu automobila s hrvatskim registarskim oznakama.

Kultura


8. veljače - Tribina HKV-a "Nova agresija na hrvatski jezik"

8. veljače - Tribina HKV-a "Nova agresija na hrvatski jezik"Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.