Pozadina uhićenja: Topnički dnevnici pronađeni u stanu pripadnika "Puma"

21. listopad 2009 - Među sedam uhićenih pripadnika 7. gardijske brigade - “Puma”, osumnjičenih za ratni zločin likvidacije pet srpskih vojnika u Mliništima, u BiH, najzanimljivije je ime brigadira Emila Crnčeca, donedavno zamjenika načelnika Operativne uprave Glavnog stožera i nesuđenog vojnog diplomata. 

Taj školovani vojnik sa završenom vojnom akademijom bivše JNA, ne spominje se u javnosti prvi put u negativnom kontekstu. Crnčecova najveća referencija bila je naklonost generala Ivana Koradea s kojim je zajedno sudjelovao u maltretiranju pripadnika HV-a u restoranu “Bijeli konj”. Taj postupak protiv Crnčeca još nije okončan, a sada se, evo, tereti za sudjelovanje u likvidaciji pet srpskih vojnika.

Prigodom uhićenja i pretresa njegova stana, kod Crnčeca je pronađena veća količina razne vojne dokumentacije iz Bljeska, Oluje i Maestrala. Prema našim, dobro upućenim izvorima, u Crnčecovu posjedu pronađeni su i dokumenti za koje se vjeruje da bi mogli biti dijelovima nestalih topničkih dnevnika.

Svi ti dokumenti, uključujući i nestale topničke dnevnike, Crnčecu su bili dostupni u Operativnoj upravi Glavnog stožera, gdje je bio zamjenik načelnika.

Radi uhićenog brigadira Crnčeca i dokumenata koji su kod njega pronađeni, istražitelji su dobili nalog, kažu naši izvori, da obave razgovor i s generalom Dragom Lovrićem, hrvatskim vojnim izaslanikom u Bruxellesu, koji je Crnčecu bio dugogodišnji šef u Operativnoj upravi GS-a. Lovrić i Crnčec bili su vrlo bliski, toliko da je Lovrić htio dovesti Crnčeca u Bruxelles za svoga zamjenika.

Zapelo je, međutim, na sigurnosnoj provjeri i informacijama o Crnčecu na osnovi kojih je ministar obrane Branko Vukelić, unatoč otvorenim otporima i protivljenjima iz dijela GS-a, ekspresno Crnčeca smijenio s dužnosti i uputio u mirovinu.

Otvoreno je pitanje je li sedam pripadnika “Puma” osumnjičeno za ratni zločin u Mliništima 1995. godine zato što su istražitelji sustavno slagali mozaik i sada im se "kompletirala “slika”, ili se radi o kolateralnim žrtvama za stare grijehe u okviru istrage oko pronalaženja topničkih dnevnika.

Zašto baš sada optužnica?
- Ne znamo jesu li naši prijatelji i suborci počinili djela koja im policija i Državno odvjetništvo stavljaju na teret. Osobno, za događaj koji im se stavlja na teret nikad nis am čuo, a nisu ni ostali moji suborci. Znamo samo da je 49-ero naših pripadnika poginulo u BiH. Znamo također da policija i DORH istragu o spomenutom događaju vode duže od pet godina. Ako su toliko sigurni da su naši suborci krivi, zašto optužnica nije podignuta prije? Zar su čekali da naš ratni vođa Ivan Korade umre da bi podignuli optužnicu? Zašto se procesuiraju samo “Pume” ako se zna da su u BiH bili i pripadnici drugih postrojbi Hrvatske vojske? – istaknuo je na konferenciji za novinare predsjednik Udruge bivših pripadnika 7. gardijske brigade Mirko Martinjak.

Novačić ostao u pritvoru, suborci traže odvjetnika
Iako je Bjelovarčanin Antun Novačić Ujo, jedan od sedmorice pripadnika Puma, koji su uhićeni zbog sumnje u ratni zločin nad ratnim zarobljenicima trebao biti pušten nakon 13 sati iz pritvora Istražnog centra zagrebačkog Županijskog suda, to se nije dogodilo jer je, kako doznajemo od Miroslava Dragaševića, predsjednika bjelovarske Udruge 7. gardijske brigade Puma, protiv Novačića i ostalih podignuta optužnica.

Novačić nam je kazao kako je policija tijekom godine ispitala još 20-ak bjelovarskih Puma u bjelovarskoj PU, uz nazočnost Državnog odvjetništva i vojne policije. Dodaje kako Novačiću traže odvjetnika.

Na redu ‘Pauci’?
Pitanje je hoće li poslije “Puma” na red doći i “Pauci”, splitska 4. gardijska brigada. Više puta je javno objavljeno da je nakon smrti Andrije Matijaša njegovim gardistima “pao mrak na oči”, poslije čega su se ljudski gubici srpskih snaga kod Mrkonjića navodili u desecima...

Uhićeni pripadnici 7. gardijske brigade privedeni na Županijski sud
Sedmorica bivših pripadnika Hrvatske vojske osumnjičenih za ubojstvo petorice srpskih ratnih zarobljenika za vrijeme akcije 'Maestral 2' u BiH, jutros su iz policije prepraćeni istražnom sucu zagrebačkog Županijskog suda.

Po riječima predsjednika Istražnog centra, suca Krešimira Devčića optuženi su iz policije na Županijski sud na Zrinjevcu dovedeni nešto iza 9 sati, uz kaznenu prijavu zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika.

Najvjerojatnije će ih ispitati sudac Boris Ivančić, ali do pojavljivanja pred istražnim sucem mora se utvrditi niz detalja, primjerice imaju li privedeni odvjetnike ili im treba odrediti branitelje po službenoj dužnosti, kazao je Devčić.

Sedmoricu osumnjičenih bivših pripadnika, uglavnom časnika, 7. gardijske brigade HV-a 'Pume' tereti se da su po nalogu zapovjednika brigade pokojnog generala Ivana Korade 9. i 10. rujna 1995. u mjestima Mliništa i Halapići kod Glamoča za vrijeme vojne akcije "Maestral 2" strijeljali zarobljene vojnike Republike Srpske Radoslava Lakića, Peru Vidovića, Petra Jotanovića, Dragoslava Mutića, Borislava Vukića i jednog nepoznatog muškarca.

Naslužbeno se doznaje da je prvoosumnjičeni bivši dozapovjednik "Puma" brigadir Emil Crnčec koji je do nedavnog umirovljenja na vlastiti zahtjev bio zamjenik načelnika Operativne uprave Glavnog stožera HV-a.

Osim njega osumnjičen je i Nenad Jurinac, koji je također bio u stožeru brigade, te Tihomir Šavorić koji je nakon rata izabran za gradskog vijećnika u Ivancu. Ostali osumnjičenici su Anto Novačić, Robert Precehtjer, Goran Gaća i Robert Bevak.(H)

Zagrebačka HVIDR-a podupire uhićene pripadnike "Puma"
Udruga hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata (HVIDR-a) grada Zagreba i Zagrebačke županije s još nekim udrugama iz Domovinskog rata iskazali su danas potporu, zbog navodnih ratnih zločina, uhićenim pripadnicima bivše 7. gardijske brigade "Puma", istaknuvši na konferenciji za novinare da je potrebna veća sloga i zajedništvo branitelja u takvim događajima.

Ilija Ačkar, predsjednik Udruga branitelja logoraša Domovinskog rata grada Zagreba i Zagrebačke županije pozvao je hrvatsku vlast da prekine progon hrvatskih branitelja za ratne zločine sve dok Srbija ne prizna svoje sudjelovanje u agresiji na Hrvatsku i sama ne kazni svoje zločince.

Podsjetio je kako je udruga logoraša htjela nedavno posjetiti bivši logor Stajićevo u Vojvodini, ali im je, dodao je, srbijanska vlast odbila jamčiti zaštitu i sigurnost.

Predsjednik Udruga obitelji zatočenih i nestalih branitelja Ivan Pšenica naglasio je da je sada potrebno zajedništvo hrvatskih branitelja. Po njegovim riječima predsjednici, kako je rekao, velikih udruga iz Domovinskog rata šute o sadašnjim događajima.

Ustvrdivši da se ne poštuje ni saborska deklaracija o Domovinskom ratu, napomenuo je da hrvatska vlast istražuje i same naznake da je netko od hrvatskih branitelja počinio ratni zločin, a srpski ratni zločini se ne procesuiraju.

Predsjednik zagrebačke HVIDR-e Ivan Pandža rekao je kako se "mislilo da je odlaskom bivše glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte "ulizništvo i podaništvo pred haaškim sudom prestalo". Podsjetio je da za razaranje Vukovara još nitko nije odgovarao.

Kritizirajući hrvatske vlasti i njihovo ponašanje prema braniteljima, upitao je tko je sljedeći, najavivši da će to očito biti pripadnici bivše 4. topničke brigade zbog, kako kaže, "topničkih dnevnika".

(h)

Brammertz će biti zadovoljan
Prilikom posjeta Bruxellesu Ivan Šimonović je rekao da je istraga oko topničkih dnevnika “u tijeku”, da se nada da će glavni haški tužitelj Serge Brammertz ovaj put “biti zadovoljniji dopunskim izvještajem”, te da će “proces otvaranja poglavlja Pravosuđe i temeljna ljudska prava započeti prije kraja godine”.

Ovo je prvi put da je ministar pravosuđa reagirao nakon opetovanih prošlotjednih izjava Ollija Rehna, koji je, u diskusijama nakon objavljivanja Godišnjeg izvještaja Europske komisije o napretku Hrvatske, naglasio da “Hrvatska apsolutno mora riješiti problem topničkih dnevnika”.

Ne samo da se to kao obveza spominje u Godišnjem izvještaju, nego u javnim nastupima povjerenik za proširenje ovo pitanje stavlja u prvi plan. Za Europsku uniju je suradnja svake zemlje sa Sudom za ratne zločine uvjet bez kojeg se ne može.

Podsjetimo, Srbija je blokirana na razini ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruženju zbog toga jer nije isporučila Ratka Mladića.

Svi naši izvori u Bruxellesu, kako iz Europske komisije, tako i iz zemalja članica, naglašavaju da se ne neće moći učiniti iznimka oko Hrvatske ako se ne nađu topnički dnevnici ili dade jasan, nedvosmislen odgovor o tome gdje su.

Nakon primanja prvog Šimonovićevog izvještaja, Serge Brammertz je konstatirao malen napredak, ali baš nikakav konkretan rezultat.

I. SABALIĆ

Izvor: Slobodna Dalmacija