SARAJEVO, 30. kolovoza 2010. - Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) čije je sjedište u Sarajevu u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba u ponedjeljak je upozorilo kako je traganje za brojnim nestalima i dalje problem globalnih razmjera.
SARAJEVO, 30. kolovoza 2010. - Međunarodno povjerenstvo za nestale osobe (ICMP) čije je sjedište u Sarajevu u povodu Međunarodnog dana nestalih osoba u ponedjeljak je upozorilo kako je traganje za brojnim nestalima i dalje problem globalnih razmjera."ICMP apelira na sve države da prihvate Konvenciju o zaštiti svih osoba od nasilnih nestanaka i da preuzmu odgovornost za pronalazak i identificiranje nestalih", stoji u izjavi glavne ravnateljice ICMP-a Kathryne Bomberger.
U izjavi se također ističe kako injenica da samo u nekoliko država ne postoji problem nestalih uslijed nasilnih sukoba dokaz globalnog neuspjeha u zaštiti ljudskih prava i poštivanju vladavine zakona.
Države koje su najviše pogođene problemom traganja za nestalim osobama poput onih na zapadnom Balkanu, u Latinskoj Americi te jugoistočnoj Aziji imaju posebnu odgovornost za bavljenje tim pitanjem a čine se i dodatni napori kako bi se ovaj problem institucionalno riješio, podsjeća ICMP.
Tako se navode incijative za donošenje zakona o nestalim osobama, uspostava odgovarajućih tijela vlasti za provedbu zakona s ciljem da se potraga za nestalima vodi na transparentan i nediskriminatoran način, uporaba suvremenih forenzičkih tehnika traganja za nestalima i preciznu identifikaciju te poticaji za jačim angažiranjem tužitelja i sudova kako bi obitelji nestalih dobile pravnu satisfakciju za pretrpljene gubitke.
ICMP podsjeća i na svoju temeljnu ulogu da vladama pomogne pri traganju za nestalima kao i na to da je ova organizacija uvođenjem uporabe DNK analize pri identifikaciji pronađenih posmrtnih ostataka pomogla da se taj proces ubrza i omasovi.
U bazi podataka ICMP trenutačno su pohranjeni genetski uzorci 150 tisuća osoba iz 20 različitih država a DNK analiza do sada je omoguća identifikaciju 18 tisuća osoba čiji su ostaci pronađeni.
Samo u BiH nakon rata tragalo se za više od 30 tisuća nestalih da bi nakon velikih uloženih napora ta brojka sada bila svedena na nešto više od deset tisuća.
"To kao i činjenica da je BiH prva država koja je još 2004. usvojila zakon o nestalim osobama daje nadu drugim zemljama da se to pitanje može uspješno rješavati", stoji u izjavi ICMP-a.
17. veljače 2012. godine, u povodu obilježavanja 18-te godišnjice pogibije heroja Domovinskog rata Damira Tomljanovića – Gavrana , Udruga PSG SOD ''Damir Tomljanović – Gavran'' i Grad Zadar organiziraju odlazak autobusom na dostojanstveno obilježavanje godišnjice pogibije koje se održava u Krivom Putu kod Senja.
Zbog najava ponovnog pogoršanja vremena u noći s četvrtka na petak, kada se očekuje mjestimično stvaranje snježnog pokrivača, ponajprije u Gorskome kotaru, Lici i Dalmaciji, Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS) poziva sve službe na terenu i građane da pojačaju čišćenje snijega, posebice pješačkih zona te prilaza institucijama i ustanovama.
Gledatelji HTV-a će, kada se na programu prikazuju filmovi sa srpskog ili BiH govornog područja, imati mogućnost da, ako to žele, uključe titlove za film te ga prate s hrvatskim podnaslovima, dok će oni kojima to nije potrebno film moći pratiti bez njih, objavljeno je na HRT-ovim web stranicama.
Optužnica za ratni zločin u Sisku, odnosno ubojstvo 24 civila srpske nacionalnosti 1991. i 1992. postala je pravomoćna nakon što je izvanraspravno vijeće osječkog Županijskog suda odbilo, kao neosnovane, prigovore optuženih Vladimira Milankovića i Drage Bošnjaka.
Na sinoćnjoj utakmici Hrvatske i Ukrajine u splitskoj Spaladium Areni na intervenciju predstavnika UEFE zaštitari su skinuli hrvatsku zastavu s natpisom: "Volim svoju domovinu i Antu Gotovinu".
Petnaest braniteljskih udruga, većinom sa zadarskog područja, danas je izvijestilo da će osnovati timove za pomoć u prevladavanju vremenskih neprilika i staviti ih na raspolaganje Kriznom stožeru Grada Zadra i Zadarske županije.
Ispod površine posve nepotrebne rasprave o pravopisu, jer pravopis imamo ali ne i službeno odobrenje za njegovu uporabu, skrivaju se mnogo opasnije tendencije razaranja same biti hrvatskoga jezika, novo negiranje njegove povijesti i samosvojnoga razvitka, te stara nastojanja da se standardni suvremeni hrvatski jezik što više približi srpskom, u svrhu oživljavanja odbačene floskule o nepostojećem hrvatsko-srpskom jeziku koja prati opet narasli velikosrpski kulturni imperijalizam.